dec 23, 2024 Novosti
Sektor voda postao je stabilan i dobro uređen sistem koji je kroz svoje nadležnosti usko povezan sa svim privrednim granama što je bilo ključno za jačanje vodoprivrede u proteklim godinama, ističe direktor Miroslav Milovanović u intervjuu za bilten Javne ustanove „Vode Srpske“.
– Investicije u obnovu sistema odbrane od poplava, odnosno rekonstrukciju starih i izgradnju novih zaštitnih objekata i ostale vodoprivredne infrastrukture, u velikoj mjeri su pokrenule domaću privredu u protekloj deceniji. Ukupna ulaganja od preko 250 miliona konvertibilnih maraka u ovom sektoru od 2014. godine do danas, uticala su na otvaranje novih radnih mjesta. Naravno, najvažnije je što je sa tim investicijama Republika Srpska dobila mnogo bolji i sigurniji sistem odbrane od poplava. Sa druge strane, naše institucije iz sektora voda aktivno su uključene i u sve druge privredne aktivnosti u Republici Srpskoj, i obezbjeđuju neophodnu podršku za druge razvojne projekte. Time sektor voda ispunjava jedan od svojih glavnih zadataka da u skladu sa svojim nadležnostima odgovori na potrebe našeg stanovništva i privrede, kroz kvalitetno upravljanje vodama.
Koji su najvažniji pokazatelji uspješnosti sektora voda Republike Srpske?
– Kada kažem da je naša vodoprivreda postala stabilan i dobro uređen sistem, tu prije svega mislim na kvalitetna zakonska rješenja koja regulišu ovu oblast, zatim na dobre reformske odluke Vlade Republike Srpske od prije 10-15 godina kojima je udaren temelj za uspostavljanje dobre organizacije u vodoprivredi i kvalitetne strategije upravljanja vodama. Iz toga su potom došli i dobri rezultati u vidu velikog broja investicija u vodoprivredi, i pozicioniranja sektora voda kao odlučujućeg faktora u društvu po pitanju zaštite voda i zaštite od voda. Tako se danas u Republici Srpskoj ne može realizovati bilo koja aktivnost koja ima uticaja na vode a da u to nisu uključene nadležne institucije. Javna ustanova „Vode Srpske“ u svemu tome ima veoma važnu ulogu i jasne nadležnosti u kojima djeluje. Jedan od važnih pokazatelja uspješnosti sektora voda svakako je i finansijski momenat, jer se prihod od praćenja i prikupljanja posebnih vodnih naknada u Budžet Republike Srpske iz godine u godinu povećava. Sudeći prema dosadašnjem presjeku, 2024. godina biće nova rekordna godina po tom parametru. U tom smislu, sektor voda može se posmatarati kao samoodrživ sistem koji obezbjeđuje značajne prihode u Budžet Republike Srpske, ali isto tako i u budžete lokalnih zajednica.
Ipak, ljude u Republici Srpskoj i dalje najviše brine prijetnja od poplava? Kakvo je danas stanje sistema odbrane od poplava?
– Više puta sam javno rekao da nigdje u svijetu ne postoji stopostotna sigurnost odbrane od poplava, i danas stojim iza toga. Ali, ono što sigurno znam, još od vremena kada sam obavljao funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede od 2010. do 2013. godine, i za ovaj period od kada sam na čelu Javne ustanove „Vode Srpske“ od 2019. godine do danas, jeste da Vlada Republike Srpske i druge nadležne institucije čine sve što mogu da sistem odbrane od poplava bude podignut na najviši mogući nivo. Investicije u objekte odbrane od poplava kod nas su kontinuirani proces još od 2010. godine. Cijela Republika Srpska je u protekloj deceniji bila jedno veliko gradilište u oblasti vodoprivrede i moramo da budemo zadovoljni ostvarenim. I, tu ne stajemo, jer i dalje se gradi, i gradiće se i u narednim godinama. Trenutno su aktivna gradilišta na izgradnji drinskog nasipa u Semberiji, na sanaciji rijeke Vrbas kroz urbano područje Banjaluke, zatim na sanaciji rijeke Bosne u naselju Dobor kod Modriče, regulaciji rijeke Hoče u Karakaju kod Zvornika, sanaciji rijeke Miloševice u Prijedoru, regulaciji rijeke Studeni Jadar u Milićima, nedavno je završena regulacija potoka Liješanj i Grab u Doboju, kao i sanacija crpnih stanica uz rijeku Savu, i još neke mjere. Sve te projekte finansira Vlada Republike Srpske putem kredita Evropske investicione banke i drugih izvora finansiranja. I to je jedan od pokazatelja uspješnosti sektora voda. Jer, samo u proteklih tri-četiri godine bilo je više kritičnih perioda sa izuzetno visokim vodostajima kada su se jasno pokazali pozitivni efekti ulaganja u mjere zaštite od poplava. Na mjestima gdje su rekonstruisani ili izgrađeni novi objekti nije bilo šteta. Ono što moramo da učinimo u narednom periodu, jeste da završimo zaštitne objekte na svim kritičnim tačkama, kako bi što više smanjili rizik od poplava.
Koji su glavni ciljevi Javne ustanove „Vode Srpske“ u narednom periodu?
– Nastavak izgradnje mjera odbrane od poplava i dalje ostaje naš najvažniji zadatak. Posebno je važno da se nastavi izgradnja drinskog nasipa dalje po fazama jer je Vlada Republike Srpske definisala drinski nasip kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srpskoj. Takođe, neophodno je povećati izdvajanja za održavanje vodoprivrednih objekata da bi održali njihovu funkcionalnost. Ono što uvijek naglašavam i podjednako je važno, jesu i mjere zaštite voda kao važnog resursa koji može da bude osnova daljeg razvoja Republike Srpske. Neophodno je još više ojačati sve kapacitete Javne ustanove „Vode Srpske“ i cijelog sektora voda, da bi mogli uspješno da realizuju sve zacrtane ciljeve.
JU „VODE SRPSKE“
BIJELJINA
Miloša Obilića 51,
76300 Bijeljina, RS, BiH
+387 55 201 784
+387 55 211 517 (faks)
bijeljina@voders.org
Sektor za upravljanje vodama oblasnim riječnim slivom Save: +387 55 220 360
Sektor za upravljanje vodama oblasnim riječnim slivom Trebišnjice: +387 59 245 510
Sektor za održavanje vodoprivrednih objekata poplavnih područja Semberije, Posavine i Ivanjskog polja: +387 55 201 903
Sektor za održavanje vodoprivrednih objekata poplavnih područja Srbačko-nožičke ravni, Lijevče polja i Dubičke ravni: +387 51 815 050
Sektor za navodnjavanje i IT: +387 51 215 485
Sektor za ekonomsko-finansijske poslove: +387 55 211 516
Sektor za pravne poslove: +387 55 222 480
Odjeljenje za javne nabavke: +387 55 226 033
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE VODAMA OBLASNIM RIJEČNIM SLIVOM SAVE
Miloša Obilića 51
76300 Bijeljina
+387 55 220 360
bijeljina@voders.org
Područna kancelarija za podsliv rijeke Vrbas – Banja Luka
Milana Radmana 10
78000 Banja Luka
+387 51 215 485
banjaluka@voders.org
Područna kancelarija za podsliv rijeke Bosne – Doboj
Vojvode Mišića 22,
74000 Doboj
+387 53 200 570
doboj@voders.org
Područna kancelarija za podsliv rijeke Une – Prijedor
Aleja Kozarskog odreda 4,
79101 Prijedor
+387 52 240 330
+387 52 240 331 (faks)
prijedor@voders.org
Područna kancelarija za podsliv rijeke Drine – Zvornik
Svetog Save bb,
75400 Zvornik
+387 56 215 990
zvornik@voders.org
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE OBLASNIM RIJEČNIM SLIVOM TREBIŠNJICE TREBINJE
Srpska 2
89101 Trebinje
+387 59 245 510
+387 59 245 520 (faks)
trebinje@voders.org
SEKTOR ZA ODRŽAVANJE VODOPRIVREDNIH OBJEKATA POPLAVNIH PODRUČJA SEMBERIJE, POSAVINE I IVANJSKOG POLJA
Račanska 29,
76300 Bijeljina
+387 55 201 903
Odjeljenje za poplavno područje Semberije i Majevice:
Račanska 29,
76300 Bijeljina
+387 55 201 903
Odjeljenje za poplavno područje Ivanjsko polje:
Svetog Save bb,
74450 Brod
+387 53 610 471
brod@voders.org
SEKTOR ZA ODRŽAVANJE VODOPRIVREDNIH OBJEKATA POPLAVNIH PODRUČJA SRBAČKO-NOŽIČKE RAVNI, LIJEVČE POLJA I DUBIČKE RAVNI
Avde Ćuka 11,
78400 Gradiška
+387 51 815 050
gradiska@voders.org