Rekonstrukcija Glavnog obodnog kanala u Semberiji
Direktor Javne ustanove „Vode Srpske“ Miroslav Milovanović i direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata Stefan Mitrović, sa saradnicima, obišli su radove na rekonstrukciji Glavnog obodnog kanala u Semberiji.
Direktor Milovanović izjavio je ovom prilikom da je Vlada Republike Srpske u proteklih deset godina za sanaciju postojećih objekata odbrane od poplava i za izgradnju novih objekata odbrane od poplava investirala više od 250 miliona KM.
– U proteklom periodu radovi na hidrotehničkim objektima obavljani su na 322 lokacije, ukupno u 43 lokalne zajednice. Na teritoriji Grada Bijeljina do sada je uloženo ukupno oko 57 miliona KM. Nedavno smo bili na radilištu izgradnje prve faze Drinskog nasipa, što predstavlja 323. lokaciju, a ova u Crnjelovu je 324. lokacija na nivou Republike Srpske kada je riječ o izgradnji i rekonstrukciji hidrotehničkih objekata. Nakon poplava 2010. i 2014. godine, današnje stanje sistema odbrane od poplava je na neuporedivo višem nivou. U tom smislu, sigurnost građana i njihove imovine je na daleko višem nivou. Vlada Repubčlike Srpske će, u skladu sa planovima, finansijskim sredstvima i mogućnostima, nastaviti ulaganja u objekte odbrane od poplava, istakao je Milovanović.
Stefan Mitrović, direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, izjavio je da se rekonstrukcija Glavnog obodnog kanala u Semberiji radi u sklopu velikog regionalnog projekta Sava – Drina, koji se finansira uz podršku Svjetske banke.
– Svjetska banka nam pruža podršku za realizaciju ovog projekta. Zajedno sa nama u realizaciju ovog projekta uključene su Srbija i Crna Gora. Prva faza projekta vrijedna je 30 miliona eura i realizuje se na kompletnom slivu Save i Drine. Ova lokacija u Crnjelovu najvažnija je za Semberiju, jer se rješava pitanje Glavnog obodnog kanala (GOK). Ukupna dužina kanala je 7,5 kilometara, a trenutno se radi na realizaciji prve faze u dužini od dva kilometra. Imamo dobrog izvođača i radovi izuzetno dobro napreduju. Očekujemo da će radovi na izgradnji prve dionice biti završeni do kraja ove godine, izjavio je Mitrović.
Dragan Sarić, direktor preduzeća “Higra”, koje izvodi radove na ovom projektu, izjavio je da su radovi otpočeli u novembru prošle goidne.
– U prvoj fazi ćemo realizovati radove u dužini od 2,5 kilometara. Ovaj kanal je izgrađen 1970. godine i u njega su povremeno uticale vode Majevičkog obodnog kanala i kanala Glogovac. Nakon 2000-te godine izgrađen je kanal Drina – Dašnica i te vode prihvata ovaj kanal i provodi ih u Savu. U međuvremenu je izgrađen kanal Janjica, odakle voda kroz kanal Drina – Dašnica takođe dolazi u ovaj kanal. Glavni obodni kanal je bio širine šest metara u dnu, na ovom profilu, a zbog promjene bilansa voda, klimatskih promjena i svega ostalog kanal sada dobija druge dimenzije. Sada se kanal proširuje na devet metara u dnu. Tokom velikih poplava iz 2014. godine uočeni su veliki nedostaci na ovom kanalu, počevši od klizišta, jer je voda curila kroz tijelo nasipa. Nasip je bio nedovoljne visine, tako da su ljudi na nekoliko lokacija morali da štite svoja imanja vrećama pijeska. Procurivanje je zabilježeno i ispod tijela nasipa. U donjim slojevima kanala nalazio se pijesak i mulj i voda je to izbacila na površinu. Sada ćemo, ovim građevinskim zahvatima, obezbijediti sigurnost nasipa i ovog područja od velikih voda, istakao je Sarić.
za dostavljanje ponuda za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka na teritoriji Republike Srpske rijeka Lim, Vrbanja, Una, Sana, Vrbas, Bijeli potok, Radanov potok i Drina
BILTEN broj 19
U procesu ažuriranja prvih Planova upravljanja vodama na oblasnim riječnim slivovima (distriktima) Republike Srpske, urađeni su:
- Pregled značajnih pitanja upravljanja vodama za Oblasni riječni sliv (distrikt) rijeke Save Republike Srpske i
- Pregled značajnih pitanja upravljanja vodama za Oblasni riječni sliv (distrikt) rijeke Trebišnjice Republike Srpske.
Materijali koji čine pregled značajnih pitanja za navedene oblasne riječne slivove (distrikte) mogu se pogledati OVDJE
