STRUČNI UGAO: Obračun i prikupljanje posebnih vodnih naknada
PIŠE: Rada Baričanin, diplomirani ekonomista,
načelnik Odjeljenja za prikupljanje i praćenje vodnih naknada
Integralno upravljanje vodama u Republici Srpskoj zasnovano je na opštim načelima među kojima su i „zagađivač plaća“ i „korisnik plaća“. Prvi korak za primjenu ovih načela je baza podataka o zagađivačima i korisnicima vode kao obveznicima posebnih vodnih naknada.
Obveznici posebnih vodnih naknada su pravna i fizička lica, kao i ostali subjekti koji vrše zahvatanje površinskih i podzemnih voda u cilju njihovog korištenja, koji na bilo koji način zagađuju vodu, koji vrše vađenje materijala iz vodotoka, koji proizvode električnu energiju korištenjem hidroenergije, kao i pravna i fizička lica koja vrše zakup javnog vodnog dobra.
Osnovice za obračun i plaćanje posebnih vodnih naknada propisane su Zakonom o vodama i Uredbom o načinu, postupku i rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada, a Odlukom o stopama posebnih vodnih naknada propisana je visina stopa posebnih vodnih naknada koje obveznici obračunavaju i plaćaju.
Obveznici posebnih vodnih naknada su obavezni da samostalno obračunavaju naknade na propisanim obrascima PVN 2 i PVN 3, i iste u propisanim rokovima dostavljaju JU „Vode Srpske“ Bijeljina. Tako obračunatu obavezu plaćaju do 10-og dana narednog mjeseca, na jedan od računa za uplatu prihoda Budžeta, opština i gradova, fondova i drugih korisnika javnih prihoda, po Naredbi o uplaćivanju određenih prihoda budžeta Republike, opština, gradova i fondova (Službeni glasnik RS , br 75/12, 53/13). Istom Naredbom za posebne vodne naknade su propisane brojčane oznake vrste propisa i naziv prihoda. Ukupno 12 vrsta prihoda posebnih vodnih naknada.
Posebne vodne naknade su Zakonom o poreskom postupku definisane kao porez i plaćaju se na propisane račune. Raspodjela na krajnje korisnike je propisana članom 194. Zakona o vodama. Prihod po osnovu zakupa javnog vodnog dobra se uplaćuje direktno na račun posebne namjene za vode.
Od 2008. godine Odjeljenje za prikupljanje i praćenje vodnih naknada u radu koristi aplikaciju vodnih naknada. Zahvaljujući aplikaciji koja se vremenom nadograđivala u skladu sa izmjenama propisa ili drugih potreba, stvoreni su uslovi za izvršavanje svih obaveza propisanih zakonskim i podzakonskim propisma. U aplikaciji vodnih naknada evidentirano je više od 20.000 obveznika sa svim podacima potrebnim za njihovo praćenje. Dostavljeni PVN 2 i PVN 3 obrasci se unose u aplikaciju, preuzimaju i rasknjižavaju uplate iz RAS-a, obračunava kamata, izrađuju PVN 1 obrasci, Opomene i Rješenja po zahtjevu Ustanove. Po zahtjevu internih i eksternih korisnika u Odjeljenju se kreiraju razni izvještaji po godinama, priliv po pojedinim jedinicama lokalne samouprave, po slivovima i drugi.
Na osnovu dostavljenih obračuna, preuzetih uplata i obračunatih kamata za potrebe praćenja, kontrole i usaglašavanja sa obveznicima, formira se finansijska kartica i kamatni list obveznika po svakoj vrsti naknade. Finansijska kartica se obračunava i u slučajevima u kojima je obvezniku odobreno odgođeno plaćanje. Za obveznike koji redovno dostavljaju PVN 2 i PVN 3 obrasce obezbjeđeni su podaci o dnevnom stanju obaveze sa uvidom u iznos glavnog duga i kamate. Sve navedeno doprinosi redovnom usaglašavanju stanja sa obveznicima što ima za rezultat zanemarljiv broj žalbi po izdatim rješenjima, te rast ostvarenog priliva iz godine u godinu. U 2019. godini ostvaren je priliv od 20.954.756,84 KM, najveći od 2008. godine od kada se vrši praćenje.
Pored dostavljenih PVN 2 i PVN 3 obrazaca, Odjeljenje ulazne podatke dobija i od sektora za upravljanje ORS Save i ORS Trebišnjice, APIF-a i Inspektorata RS. S obzirom da je vodna naknada porez, Odjeljenje u svom radu primjenjuje i odredbe zakona i podzakonskih propisa Poreske uprave RS.
U narednom periodu potrebno je pojačati saradnju sa Poreskom upravom koja kroz Zakon o poreskom postupku reguliše i neka pitanja vezana za vodne naknade a, istovremeno, po izvršnim rješenjima Ustanove, provodi prinudnu naplatu. Nekada započetu saradnju sa Ispektoratom RS trebalo bi ponovo aktivirati u cilju razmjene podataka o obveznicima vodnih naknada kako bi se u potpunosti ispoštovala načela „zagađivač plaća“ i „korisnik plaća“.
za dostavljanje ponuda za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka na teritoriji Republike Srpske rijeka Lim, Vrbanja, Una, Sana, Vrbas, Bijeli potok, Radanov potok i Drina
BILTEN broj 19
U procesu ažuriranja prvih Planova upravljanja vodama na oblasnim riječnim slivovima (distriktima) Republike Srpske, urađeni su:
- Pregled značajnih pitanja upravljanja vodama za Oblasni riječni sliv (distrikt) rijeke Save Republike Srpske i
- Pregled značajnih pitanja upravljanja vodama za Oblasni riječni sliv (distrikt) rijeke Trebišnjice Republike Srpske.
Materijali koji čine pregled značajnih pitanja za navedene oblasne riječne slivove (distrikte) mogu se pogledati OVDJE
