REPUBLIKA SRPSKA JAVNA USTANOVA „VODE SRPSKE“ BIJELJINA

STRUČNI UGAO: Tehničke karakteristike drinskog nasipa u Semberiji

maj 23, 2022 Novosti

Piše: Miroslav Čvrgić, diplomirani inženjer građevinarstva; Pomoćnik direktora, Sektor za upravljanje vodama ORS Save

---

Poplave u cijelom svijetu su jedna od najučestalijih elementarnih nepogoda. Odbrana od poplava se sprovodi gradnjom nasipa kao jednom od preventivnih mjera. Područje Semberije je ograničeno sa sjevera rijekom Savom, sa istoka rijekom Drinom, a sa zapada i juga padinama planine Majevice. Rijeka Drina u Bijeljini ima direktan uticaj na oko 30.000 stanovnika (naselja: Janja, Popovi, Amajlije, Dvorovi, Međaši, Trnjaci, Dazdarevo i istočni dio bijeljinskog predgrađa). Velike vode na dionici od Janje do Pavlovića mosta uzrokuju značajno plavljenje čak i pri dvogodišnjem proticaju od Q50%=2.348m3/s. Područje Bijeljine je bez zaštite čak i od umjerenog povećanja nivoa vode.

Koncept tehničkog rješenja zaštite područja Semberije od ušća rijeke Drine u rijeku Savu pa uzvodno do naselja Glavičice, bazira se na izgradnji propratnog lijevog zaštitnog nasipa. Položaj projektovanog lijevog drinskog nasipa određen je tako da u minimalnoj mjeri uzurpira inundacioni pojas, tj. zadržava najveći dio postojeće retenzione površine na području Semberije. U visinskom položaju, kota krune projektovanog lijevog drinskog nasipa određena je na bazi nivoa anvelope stogodišnjih velikih voda rijeka Drine i Save, sa odgovarajućim nadvišenjem od 1,0 m. Izgradnjom lijevog drinskog nasipa od kanala „Selište“, pa uzvodno do naselja Glavičice, na području Grada Bijeljina i duž nasipa, formiraće se branjene kasete: „Semberija“, „Janja“ i  „Johovac“ .

Na području Semberije zadržan je koncept zaštite u okviru kaseta (poldera) u skladu sa Studijom „Regulacija i uređenje rijeke Save u Jugoslaviji”. Smatra se da stepen zaštite priobalja rijeke Save od povodnja vjerovatnoće 1% treba zadržati i u zaštiti priobalja rijeke Drine, jer je donji tok rijeke Drine integralni vodoprivredni dio sliva rijeke Save i sa njim predstavlja jedinstvenu hidrauličku zaštitnu cjelinu. Mjerodavan protok za dimenzionisanje nasipa duž Drine je protok Qmer=7040 m3/s koji je unutar 95% intervala povjerenja računskih velikih voda, određenih na osnovu niza 1931-2014. godina, sa uključivanjem podatka iz 1896. godine kao statističkog izuzetka.

Izgradnjom drinskog nasipa obezbijediće se sljedeći stepen zaštite:

– Dio priobalja rijeke Drine od ušća Obodnog kanala „Selište“, pa uzvodno do ušća rijeke Brezovice, se štiti od stogodišnjih velikih voda rijeke Drine sa nadvišenjem zaštitnog nasipa u visini od 1,00 m.
– Dio priobalja rijeke Drine od ušća rijeke Brezovice, pa uzvodno do naselja Glavičice, gdje nema urbanističkih sadržaja ni individualnih stambenih objekata, priobalje se štiti od dvadesetogodišnjih velikih voda rijeke Drine sa nadvišenjem zaštitnih objekata u visini od 0,60 m.

U okviru projekta zaštite od poplava rijeke Drine u Bijeljini, izgradnja nasipa se planira u tri faze:

– Faza 1 obuhvata dio od kanala Selište uzvodno do Pavlovića mosta, tj. glavnog puta Bijeljina – Badovinci u dužini od 9.95 km.
– Faza 2 obuhvata srednji dio nasipa u dužini od 16.133 km od glavnog puta Bijeljina – Badovinci do kanala Drina – Dašnica.
– Faza 3 obuhvata dio od kanala Drina – Dašnica uzvodno do Glavičica u dužini od približno 7.86 km.

Nasip se gradi od zemljanog materijala, normalni profil nasipa je trapeznog oblika. Širina krune nasipa je 6,00 m, nagiba kosina sa unutrašnje i vanjske strane 1:2,50. Po kruni nasipa položena je servisna saobraćajnica širine trake 5,00 m, debljina kolovoza je 0,30 m, od zaglinjenog šljunka, kosine nasipa i dio krune (2*0,50 m) su humuzirani i zatravljeni. Sa vanjske strane nasipa je položen pristupni put širine 6,00 m, širina kolovozne konstrukcije je 5,00 m od zaglinjenog šljunka, debljina kolovoza je 0,30 m. Pored ovog pristupnog puta sa vanjske strane, predviđen je drenažni kanal (jarak), trapeznog oblika, širine u dnu 0,50 m, nagiba kosina 1:1 i prosječne visine od 0,50 m, za dreniranje površinskih voda sa kosina nasipa, pristupne saobraćajnice i okolnog područja. Sa nebranjene strane nasipa, duž nasipa je predviđen poljski put širine 6,00 m. Normalni profil nasipa se izvodi homogeno od koherentnog (glinovitog) zemljanog materijala, nasip će biti izgrađen na trasi, gdje za podlogu ima sloj gline veći od 1,50 m.

Na nekim dionicama sa vanjske strane nasipa će se izvesti balast od nekoherentnog materijala (pijeska ili sitnog šljunka) sa nagibom kosine 1:7, radi sprečavanja infiltracije podzemnih voda u branjeno područje, a na nekim dionicama sa unutrašnje strane, radi hidrauličkih efekata, potrebno je izvesti kamenu oblogu.

Na dionicama u ukupnoj dužini od 400 m će se izvesti parapetni zid od armiranog betona (MB 30) umjesto nasipa od zemljanog materijala. Temelj parapetnog zida je širine 3,50 m, debljine 0,60 m, a temeljna ploča je oslonjena na podložnu ploču od nabijenog betona MB20, debljine 10 cm. Iznad temeljne ploče, parapetni zid je visine 4,00 m i širine 0,50 m. Temeljna ploča i parapetni zid se izvode od armiranog betona MB 30. Parapetni zid je ukopan u visini od 1,40 m do 1,80 m zavisno od konfiguracije trase nasipa kojom je položen parapetni zid.

Za izgradnju nasipa potrebno je izvršiti eksproprijaciju zemljišta na površini od 162,9 hektara i to za izgradnju nasipa 109,64 ha i za otvaranje pozajmišta 53,25 ha.

Tokom 2020. godine duž korita rijeke Janje je izgrađen propratni nasip i parapetni zid sa potrebnim nadvišenjem u zoni uspora velikih voda rijeke Drine. Usporne velike vode povratnog perioda 1/100 rijeke Drine se propagiraju na dužini od 2 km, duž korita rijeke Janje.

Izgradnja drinskog nasipa treba da počne u 2022. godini, planirana je izgradnja dionice od vodozahvata, ustave u Janji, pa uzvodno do ušća rijeke Janje u rijeku Drinu, u dužini od 2.816,80 metara.

---